Branitelji kao ostavština Domovinskog rata
Domovinski rat ostavio je dubok trag u hrvatskom društvu — politički, sigurnosni, kulturni i identitetski. No najvažnija ostavština nisu datumi,…
Zašto savezi ne smiju biti financirani kao udruge
U hrvatskom civilnom sektoru postoji dugogodišnji problem koji se rijetko javno spominje, ali snažno utječe na kvalitetu rada udruga i…
Civilni sektor između demokracije i nasljeđa totalitarizma
Zašto su mnoge udruge u Hrvatskoj ostale u podređenom, klijentskom i „partijskom“ obrascu djelovanja? Civilni sektor je u demokraciji zamišljen…
Kako JLS mogu zakonito financirati projekte ogranaka i podružnica udruga koje nisu pravne osobe
U praksi jedinica lokalne samouprave (JLS) često se pojavljuju situacije u kojima udruge djeluju kroz svoje ogranke i podružnice na…
Tko smije potpisivati dokumente udruga? Pravne obveze, česte pogreške i odgovornost JLS
U hrvatskom sustavu civilnog društva djeluje velik broj udruga s razgranatom strukturom: od braniteljskih i umirovljeničkih udruga do sportskih zajednica…
Mjesto i uloga udruga u društvenom razvoju JLS i demokracije
Demokratska društva počivaju na supostojanju triju sektora: javnog (država i JLS), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo). Ta tri sektora…
Civilno društvo – posljednja obrana demokracije
Zašto bez aktivnih građana i udruga nema slobodnog društva Demokracija se često prikazuje kao sustav u kojem građani svake četiri…
Što Uredba stvarno traži, što udruge moraju ispuniti i kako prepoznati kvalitetan natječaj pa i kada JLS površno pripreme javne natječaje
U Hrvatskoj postoji jasan zakonski okvir koji definira kako se financiraju udruge iz javnih izvora. To nije stvar dobre volje,…
Zašto udruge nisu besplatna radna snaga, nego temelj demokracije i partner u razvoju zajednice
U Hrvatskoj se civilni sektor često pogrešno doživljava kao nešto što bi trebalo „odraditi“, „pomagati“, „uskočiti“ ili „odraditi za općinu“.…
Zašto je civilno društvo temelj demokracije i zašto ga mnogi pogrešno shvaćaju
Civilni sektor — ili civilno društvo — često se u Hrvatskoj pogrešno prikazuje kao nešto „protiv vlasti“, „aktivističko“, „problematično“ ili…