U hrvatskom braniteljskom sustavu danas djeluju udruge koje se, iako dijele iste temeljne vrijednosti, organizacijski oslanjaju na dva različita koncepta članstva. Razlike nisu samo tehničke, nego odražavaju dublje razumijevanje uloge branitelja, obitelji i zajednice u očuvanju vrijednosti Domovinskog rata.
1. Zatvoreni model: članstvo isključivo za branitelje
Prvi model nastao je početkom 1990‑ih, u razdoblju kada je braniteljski identitet bio snažno vezan uz osobno ratno iskustvo. U takvom konceptu članom može postati isključivo osoba koja ima status hrvatskog branitelja, dragovoljca ili veterana. Ponekad se dopušta i pridruženo članstvo za sudionike obrane bez formalnog statusa, dok su počasni članovi iznimka bez prava upravljanja.
Ovaj model naglašava:
- zaštitu statusa i prava branitelja
- unutarnju homogenost
- organizacijsku strukturu sličnu vojnoj hijerarhiji
Međutim, dugoročno se suočava s izazovima: demografskim padom, smanjenjem aktivnog članstva i ograničenim uključivanjem obitelji, mladih i šire zajednice.
2. Otvoreni model: članstvo za sve koji prihvaćaju ciljeve udruge
Drugi model temelji se na suvremenijem, civilnom pristupu. U njemu članom može postati svaka fizička osoba koja prihvaća ciljeve udruge i želi doprinositi njezinu radu. Branitelji su u tom modelu redovni članovi, ali u članstvo se mogu uključiti i:
- članovi obitelji branitelja
- građani koji podržavaju vrijednosti Domovinskog rata
- volonteri, stručnjaci i simpatizeri
- pravne osobe kao podupirući članovi
Takav model omogućuje:
- širu društvenu vidljivost
- veći broj aktivnih članova
- uključivanje mlađih generacija
- jaču održivost i kontinuitet rada udruge
Otvoreni model prepoznaje da braniteljska baština nije samo iskustvo pojedinca, nego dio kolektivnog identiteta zajednice.
3. Što kaže zakon?
Naziv temeljnog propisa jasno pokazuje širinu populacije o kojoj je riječ:
Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji
Sam naslov zakona potvrđuje da branitelji i njihove obitelji čine jedinstvenu skupinu zaštite. Zakon ne govori samo o braniteljima, nego i o:
- članovima obitelji poginulih, nestalih i umrlih branitelja
- civilnim stradalnicima
- ratnim stradalnicima
- djeci i supružnicima branitelja
Drugim riječima, zakonodavac ne promatra branitelja izolirano, nego kao dio obitelji i šire zajednice koja je također nositelj posljedica i vrijednosti Domovinskog rata.
4. Zašto je uključivanje obitelji važno?
Obitelji branitelja imaju ključnu ulogu u:
- očuvanju sjećanja i tradicije
- prenošenju vrijednosti Domovinskog rata
- sudjelovanju u memorijalnim i humanitarnim aktivnostima
- održavanju kontinuiteta rada udruga nakon smrti branitelja
Isključivanje obitelji iz članstva sužava identitet udruge i dugoročno smanjuje njezinu održivost.
Zaključak
U hrvatskom braniteljskom prostoru danas postoje dva legitimna, ali bitno različita koncepta organiziranja: zatvoreni model koji članstvo ograničava isključivo na branitelje i otvoreni model koji uključuje i obitelji branitelja te sve građane koji podržavaju ciljeve udruge. Međutim, sam Zakon jasno pokazuje da branitelji i njihove obitelji čine jedinstvenu skupinu, jer zakon ne govori samo o braniteljima, nego i o članovima njihovih obitelji, ratnim stradalnicima i drugim skupinama. Upravo zato suvremeni i društveno relevantni model braniteljske udruge mora biti otvoren, uključiv i usklađen s duhom zakona, a ne samo s minimalnim formalnim odredbama.
Željko Tomašić