Dok mediji ovih dana redom izvještavaju o obilježavanju Dana pobjede, Dana hrvatskih branitelja i obljetnice VRO “Oluja”, u javnom prostoru često se sve prikazuje kao protokol, ceremonija ili “još jedan uspješno proveden projekt”. Takav pristup umanjuje ono bitno: da se ne radi o projektu, nego o dužnosti prema ljudima koji su dali život, zdravlje i mladost za slobodu Hrvatske.
Obilježavanje obljetnica nije aktivnost koju treba “odraditi”. To je moralna obveza suboraca, obitelji, građana i udruga — obveza koja ne prestaje završetkom rata niti istekom mandata.
Kultura sjećanja kao temelj društvene odgovornosti
U modernim demokracijama kultura sjećanja nije dekoracija, nego temelj društvene stabilnosti. Narod koji se sjeća — narod je koji razumije. Narod koji razumije — narod je koji cijeni. Narod koji cijeni — narod je koji čuva.
Zato je svako polaganje vijenca, svaka svijeća, svaka misa, svaki odlazak na Knin ili na mjesta stradanja i pobjede — čin građanske odgovornosti, a ne protokolarna obaveza.
Kultura sjećanja nije administrativna kategorija. To je temelj identiteta hrvatske države.
Suborci: zajedništvo koje ne prestaje završetkom rata
Suborci nisu samo ljudi koji su bili zajedno na bojištu. Suborci su ljudi koji i danas nose zajedništvo kao vrijednost — u međusobnom poštovanju, u brizi jednih za druge, u čuvanju istine o Domovinskom ratu.
Zato je sudjelovanje međimurskih branitelja na ovogodišnjim obilježavanjima u Čakovcu, Kninu i Zadru više od sudjelovanja na svečanosti. To je nastavak ratnog drugarstva u miru. To je poruka da se pobjeda ne slavi radi prošlosti, nego radi budućnosti.
Građani i udruge: čuvari vrijednosti koje se ne smiju izgubiti
Udruga, zajednica, obitelj, pojedinac — svi imaju svoju ulogu. Kada braniteljske udruge organizirano odlaze na obljetnice, kada građani istaknu zastavu, kada djeca uče o Oluji, kada se na mjestima stradanja zastane u tišini — tada se gradi društvo koje zna što je sloboda i koliko je koštala.
To nije projekt. To je dužnost prema Domovini.
Zašto je važno da se to ponavlja svake godine?
Jer svaka generacija mora znati da sloboda nije slučajnost. Jer svaka obitelj poginulog branitelja mora znati da njihova žrtva nije zaboravljena. Jer svaki suborac mora znati da nije sam. Jer svaki građanin mora znati da je pobjeda bila zajednička.
Obilježavanje obljetnica nije ritual — to je održavanje živog identiteta.
Građanski kompas: podsjetnik na ono što nas drži uspravne
Rubrika Građanski kompas postoji upravo zato — da podsjeti da su neke vrijednosti trajne, neovisne o politici, proračunu, projektima i mandatima.
Obilježavanje obljetnica i odavanje počasti braniteljima jedna je od tih vrijednosti.
To je kompas koji pokazuje smjer: prema dostojanstvu, prema zahvalnosti, prema zajedništvu.
Zaključak
Međimurski branitelji koji su ove godine dostojanstveno obilježili Dan pobjede, Dan hrvatskih branitelja i 31. obljetnicu VRO “Oluja” — u Čakovcu, Kninu i Zadru — nisu sudjelovali u projektu. Sudjelovali su u čuvanju identiteta hrvatske države.
A to je obveza koju dijelimo svi.