Civilno društvo u Hrvatskoj djeluje u istom zakonskom okviru, pod istim pravilima i istim nacionalnim propisima. No praksa pokazuje da isti zakoni ne znače i iste uvjete rada. Razlike među jedinicama lokalne samouprave nisu samo tehničke — one su političke, kulturološke i vrijednosne. Upravo zato usporedba dvaju gradova, Varaždina i Murskog Središća, otkriva koliko lokalna politika može ubrzati ili zakočiti razvoj civilnog društva.
1. ISTA DRŽAVA, ISTI ZAKONI — RAZLIČITA PRAKSA
Uredba o financiranju udruga, Zakon o proračunu i Zakon o udrugama vrijede jednako za sve. No dok jedni gradovi koriste te propise kako bi ojačali civilno društvo, drugi ih koriste kao alibi za rezanje, „štednju“ i improvizaciju.
Primjer Varaždina i Murskog Središća pokazuje da se civilno društvo ne razvija zbog zakona — nego zbog političke volje.
2. VARAŽDIN: TRANSPARENTAN MODEL FINANCIRANJA
Grad Varaždin je 15. lipnja 2026. objavio Ponovljeni javni poziv. Zašto? Jer nisu potrošili sva planirana sredstva u prvom krugu. Umjesto da višak „preusmjere“, „sakriju“ ili „uštede“, odlučili su:
- raspisati novi poziv
- omogućiti dodatne prijave
- jasno definirati iznose
- proširiti područja financiranja
- dati prednost udrugama koje nisu dobile sredstva u prvom krugu
To je model koji:
- poštuje civilno društvo
- potiče razvoj
- povećava transparentnost
- jača povjerenje
- omogućuje planiranje
Drugim riječima: civilno društvo kao partner, a ne kao trošak.
3. MURSKO SREDIŠĆE: MODEL REZANJA NAKON POTPISANIH UGOVORA
U istom razdoblju, Grad Mursko Središće:
- potpisuje ugovore s udrugama
- objavljuje to u medijima
- a zatim šalje dopis o smanjenju svih sredstava za 10%
- pozivajući se na „naputak Ministarstva financija“
- bez objave na webu
- bez javnog priopćenja
- bez rebalansa
- bez obrazloženja gdje je nestalo 19.220 € iz planiranih sredstava
Ugovori su potpisani, ali sredstva su smanjena jednostranom odlukom. Mediji su objavili potpisivanje — ali ne i rezanje.
To je model koji:
- stvara nesigurnost
- onemogućuje planiranje
- demotivira volontere
- potiče nepovjerenje
- civilno društvo tretira kao „stavku za rezanje“
Drugim riječima: civilno društvo kao teret, a ne kao partner.
4. „NAPUTAK MINISTARSTVA“ — ČINJENICE I SPIN
Ako bi Ministarstvo financija zaista naložilo obveznu štednju:
- Varaždin bi morao rezati
- Čakovec bi morao rezati
- Županija bi morala rezati
- sve JLS bi morale rezati
Ali — nisu.
Dakle, „naputak Ministarstva“ nije bio obveza, nego izgovor. A izgovori se koriste kada treba prikriti lokalni proračunski problem.
U ovom slučaju, problem vrijedan 19.220 €.
5. POSLJEDICE ZA CIVILNO DRUŠTVO
Razlike u pristupu stvaraju dvije potpuno različite stvarnosti:
U Varaždinu:
- udruge mogu planirati
- mogu se prijaviti drugi put
- mogu razvijati programe
- mogu računati na stabilnost
U Murskom Središću:
- udruge dobivaju simbolična sredstva
- sredstva se smanjuju nakon potpisivanja
- aktivnosti se moraju rezati
- planiranje je nemoguće
- povjerenje se gubi
I sve to u istoj državi, pod istim zakonima.
6. ŠTO OVO GOVORI O POLITIČKOJ KULTURI?
Civilno društvo je ogledalo političke kulture. U jednoj sredini ono se razvija, u drugoj se guši. Razlika nije u zakonima — nego u:
- vrijednostima
- prioritetima
- transparentnosti
- odnosu prema građanima
- odnosu prema demokraciji
U jednoj sredini civilno društvo je partner. U drugoj — nužno zlo.
7. ZAŠTO OVO PIŠEMO?
Ne zato da bismo napadali. Ne zato da bismo politizirali. Nego zato što je razvoj civilnog društva javni interes.
I zato što udruge imaju pravo znati:
- kako se donose odluke
- zašto se sredstva režu
- zašto se jedni gradovi otvaraju, a drugi zatvaraju
- zašto se jedni pozivi ponavljaju, a drugi skrivaju
Civilno društvo može funkcionirati samo ako postoji transparentnost. A transparentnost postoji samo ako se o ovakvim razlikama govori otvoreno.
ZAKLJUČAK
Ova usporedba nije kritika — nego dijagnoza. A dijagnoza je prvi korak prema zdravijem sustavu.
Ako želimo razvijati civilno društvo, onda moramo jasno reći:
- gdje sustav funkcionira
- gdje ne funkcionira
- i zašto
BRANITELJI ZAJEDNO će i dalje raditi ono što radi od osnutka: govoriti otvoreno, argumentirano i u interesu zajednice.
Jer demokracija se ne brani šutnjom. Nego činjenicama.
BRANITELJI ZAJEDNO